Gnojna upala zuba

Odontogena ili gnojna upala zuba je upala periapikalne kosti (kosti oko vrha korijena zuba) koja može biti prethodno praćena ireverzibilnim pulpitisom (upalom zubne pulpe) kao odgovor na bakterijsku infekciju najčešće iz karijesa ili iz parodontalnih džepova

U toj fazi pacijent/ica imaju umjerenu do jaku bol i najčešće ne mogu definirati mjesto uzroka boli jer se ona prenosi na lokalne strukture, na suprotnu čeljust ili na područje uha i temporomandibularnog zgloba što ponekad zna navoditi na krivi zub.

Obično završava popuštanjem boli i nastankom otoka u lokalnim strukturama kada odontogena upala prodre kroz kost.

Što je gnojna upala zuba (apces zuba)?

Najčešće se pod pojmom zubnog apcesa ili odontogene infekcije podrazumijeva periapikalni proces kao posljedica odumiranja zubne pulpe (nekroze pulpe) i formiranja granuloma koji se u kroničnoj fazi bez simptoma ili sa blagim iscjedkom iz fistule, dok je u akutnoj fazi praćen umjerenim do jakim bolovima i i ubrzanim oticanjem.

Odontogni apces može biti i parodontološke prirode kao posljedica nesaniranoga parodontitisa, najčešće nije praćen velikom oteklinom izvana, ali je jednako neugodne prirode.

Može se javiti i kao perikoronitis, upala oralne sluznice oko poluimpaktiranih umnjaka koji nisu do kraja nikli zbog nedovoljnog prostora u čeljusti. Češće se javlja kod donjih umnjaka kao posljedica retencije hrane.

Koji su simptomi gnojne upale zuba?

Pulsirajuća zubobolja – zbog povećane prokrvljenosti pulpe zuba kao odgovora na infekciju pulpe najčešće iz karijesa, pacijent ima pulsirajuću bol u zubu, koja prilikom ležećeg položaja raste zbog izjednačenog hidrostatskog tlaka u tijelu (jer je razina glave u razini srca, dok je kod stojećeg položaja glava iznad razine srca pa je i tlak manji). Zbog toga pacijenti noću otežano spavaju jer im bol raste u horizontalnom položaju, dok u uspravnom ili sjedećem položaju osjećaju olakšanje.

Oteklina lica ili desni – otok na licu nastaje kao prodor infekcije i upale iz zuba, kroz kost na površinu kosti i manifestira se asimetričnošću i osjećajem utrnosti u tom području.

U akutnim fazama su prethodno praćeni bolovima u zubima i na zagriz, dok kod kroničnih stanja, prilikom pada imuniteta samo pojavom otoka koji je nastao tokom noći.

Loš zadah i neugodan okus u ustima – najčešće je posljedica formiranja fistule na mjestu najvećeg pritiska na sluznicu kroz koju se drenira oteklina, čime se smanjuje tlak i uzročno posljedično dovodi do smanjenja boli.

Povišena tjelesna temperatura i povećani limfni čvorovi – javlja se kao sistemski odgovor organizma na odontogenu infekciju kada je brzina reakcije odvija brzo, 24-48 sati i najčešće je praćena ograničenim otvaranjem usta (trizmusom) i otežanim gutanjem u donjoj čeljusti ili pritiskom i zatvaranjem oka u gornjoj čeljusti.

Što uzrokuje gnojnu upalu zuba?

Gnojna upala zuba nastaje kao posljedica prodora bakterija u pulpu zuba, najčešće iz karijesa ili iz parodontalnog džepa, uzrokuje nekrozu pulpe i formiranje periapikalnog procesa u kosti na vrhu korijena zuba, međutim može nastati i kod nesaniranih ili djelomično saniranih endodontski tretiranih zuba (liječenih zuba).

U svojoj kroničnoj fazi je asimptomatski i najčešće bez simptoma, dok u akutnoj fazi je praćeno pojavom bolova i brzim oticanjem.

Kako se liječi gnojna upala zuba?

Drenaža apcesa – najvažnija stavka u liječenju je drenaža apcesa!! Vrši se submukoznom primjenom lokalne anestezije kako bi se omogućila bezbolnost, nakon čega slijedi incizija vrhom igle ili vrhom skalpela čime se uspostavlja drenažni put. Na kraju se postavlja lašvica, komad gume u ranu, koji omogućuje daljnju drenažu kroz 48 sati jer bi u suprotnom došlo do okluzije rane i daljnjeg oticanja.

Incizija i uspostava drenažnog put je najbitnija stavka i najviše pomaže u liječenju otoka te smanjuje pritisak na lokalne strukture i smanjuje simptome upale.

Liječenje korijenskog kanala – endodontska sanacija zuba se vrši nakon smanjenja simptoma kako bi se uklonio uzrok i spriječila daljne ponavljanje gnojne upale. Ovisno o stanju upale u kosti tijekom tretmana, edoontski tretman može biti jednoposjeta ili više posjetan. Osobno perferiram više posjetne tretman, kako bi potakao periapikalnu kost na cijeljenje i pacijetu smanjio postoperativnu bol koja može biti prisutna nakon završnog enddontskog punjenja.

Ekstrakcija zuba – uvijek se teži sanaciji i očuvanju zuba, ali u situacijama kada dugoročna predvidivost endodontskog liječenja ili kod rezistentnih periapikalnih procesa, solucija je i vađenje zuba kako bi se pacijentu uklonile tegobe.

Antibiotici – antibiotici su potporna terapija kod gnojnih upala zuba, i daju se kada klinička slika se razvija brzo, unutar 24-28 sati, povećanih lifmnih čvorova, povišene tjelesne temperature i/ili trizmusa mišića koji ograničavaju otvaranje usta.
Gore navedeni simptomi su znakvi sistemskog odgovora organizma na infekciju, a antibiotici pripomažu u daljnjem širenju infekcije, ali je i dalje najvažnije i za pacijenta najbolje uspostava drenažnog puta koja se vrši incizijom u ordinaciji.

Analgetici – potporna terapija, izrazito bitna jer osim što smanjuje osjet boli, djeluje i na smanjenje upale, stoga ih je bitno piti u redovitim razmacima prvih 48 sat, neovisno o prisutnosti boli i pacijentovu toleranciju na bol, jer smanjuju otok i omogućuju pacijentu brži oporavak.

Može li se gnojna upala liječiti kod kuće?

Ne, gnojna upala zuba se treba sanirati u ordinaciji.
Naravno da da je u prirodi pacijenta da si pokuša olakšati simptome do dolaska u ordinaciju, međutim odgađanje odlaska dodatno komplicira liječenje, a i može biti opasno pod zdravlje.

Kad treba hitno otići kod zubara?

Osobna preporuka je javiti se nadležnom stomatologu čim se primijeti prisustvo umjerene do jake boli na toplo-hladni ili slatki podražaj ili prisustvo spontane boli, umjerene do jake, za koju je potrebno primjena analgetika.
Nemojte čekati s javljanjem stomatologu kroz par dana jer obično nakon par dana se razvija klinička slika s jakom boli i/ili oticanjem, koja otežava funkcioniranje i smeta u svakodnevnom radu.

Kako spriječiti gnojnu upalu zuba?

Najbolja prevencija od stvaranja odontogene upale je održavanje dobre oralne higijene s redovitim kontrolama i pravovremenom sanacijom zubiju.

Normalno je da se takvo stanje može svakome dogoditi, što zbog fobije od zubara, što od nedostatka vremena, ali kad primijetite kakve promjene u ustima, na zubima, javite se svome nadležnom stomatologu jer pravovremeno djelovanje može dosta toga predvidjeti i staviti pod kontrolu kako bi vam olakšalo život, naročito od situacije kao što je gnojna upala zuba kada od boli niste u mogućnosti normalno zaspati.

Je li gnojna upala zuba opasna?

Gnojne upale zuba mogu biti opasne, čak mogu biti i letalne, ali u većini slučajeva nisu, ali se svakako ne smiju ignorirati, a na sreću odlazak stomatologu će vam olakšati život.
Koliko brzo se razvija infekcija?
Infekcija, odnosno upala se može odvijati na dva načina:

1. Akutno – unutar 24-48sati s pojavom simptoma blage do umjerene boli koja brzo prelazi u jaku, pogotovo noću kad se legne u krevet, i jakim otokom koji pritiska
   lokalne strukture.
2. Kronično – pojava povremene blage do umjerene boli kroz par dana, ili bez pojave simptoma, koja završava s blagim do umjerenim otokom bez prisutnosti drugih simptoma.
   Može li antibiotik riješiti problem bez zahvata?
   Antibiotska terapija je supurativna, odnosno potporna koja se primjenjuje kod akutnih situacijama kada se upala brzo razvija kako bi se spriječile sistemske komplikacije.
   Stoga antibiotik sam po sebi ne rješava problem!

Često postavljena pitanja

AUTOR :