Bijele plombe

Zubni karijes je bakterijska  bolest tvrdog zubnog tkiva, cakline i dentina, u kojem bakterije iz plaka pod djelovanjem svog metabolizma prodiru kroz caklinu i šire se po dentinu i time oštećuju strukturu zuba.

Najčešći simptomi koji upućuju na prisustvo karijesa su pojačana osjetljvost na slatko, odnosno pojava boli prilikom konzumacije slatke hrane, kolača ili sladoleda.

Dok je pojava osjetljivosti na promjenu temperature, toplo i hladno, upućuje na odvajanje plombe od svojih rubova, tj. nedovoljnog brtvljenja koja je najčešće praćena pojavom sekundarnog karijesa, a može se manifestirati promjenom boje ruba plombe.

Naravno karijes može biti površinski u svojoj inicijalnoj fazi i najčešće se manifestira pojavom smeđih mrlja u fisurama i jamicama zuba i bez simptoma je, a koje ne treba zamjeniti za nakupine akormatogenih bakterija koje pojavljuju kao crne točkice po svim površinama zubiju.

Pacijenti koji imaju nakupine akromatogenih bakterija, zapravo imaju “više sreće” jer su njihovi zubi otporniji na karijes.

Za razliku od površinskog karijesa, duboki karijes zuba se može manifestirati na dva načina:

1. Bržim napretkom kroz tijelo (dentin) zuba, a samim time i pojavom simptoma koje zahtijevaju žurno rješavanje.
2. Sporim napretkom bez pojave simptoma. Ova vrsta karijesa se najčešće otkrije na rentgenskoj snimci ili pacijentu plomba jednostavno ispadne ili pukne.

Zašto nam trebaju plombe?

Karijes najčešće nastaje u jamicama i fisurama, između zubiju, te na vratovima zubiju, odnosno na spoju zuba i desni jer su to pogodna mjesta za nakupljanje plaka a zbog svoje pozicije su teže dostupna prilikom redovnog pranja zubiju..

No recimo otvoreno i da veliku ulogu ima genetika, odnosno kvaliteta zubiju jer su kod određenih pojedinaca zubi prirodno otporniji na nastanak karijesa. No uz sve geneteske predispozicije najveću ulogu u nastanku kraijesa ipak imaju prehrambene i uz njih povezane higijenske navike.

Često me pitaju “Jedem li previše slatkog?!”. No problem nije ni sltakom ni u njegovoj koločini, već u tome da se uživanje u slatkom proteže kroz veći dio dana, čime se konstantno održava nizak pH usne šupljine što jako pogoduje nastanku i razvoju karijesa.

Oralna higijena ima ključnu ulogu u suzbijanju nastanka i razvijanja karijesa jer osim što uklanja plak sa površina zuba, isto tako se podiže pH usne šupljine i dolazi do ugradnje flora u caklinu i dentin, što ih čini otpornijima na nastanak karijesa.

Stoga je preporuka da se zubi peru dva puta dnevno te da se barem jednom, ako ne i oba puta, prođe s zubnim koncem ili interdentalnim četkicama kako bi oralna higijena bila potpuna.

Za razliku od primarnog karijesa, sekundarni karijes nastaje ispod plombe, odnosno kada dođe do popuštanja, odnosno micanja ruba plombe od zuba, a najčešće se manifestira osjećajem oštrog ruba pod jezikom, zapinjanjem konca prilikom provlačenja između zubiju ili ispadajem plombe.

Stoga je važno dolaziti na redovite preglede, a isto tako javiti se u ordinaciju ako se primjete promjene na zubima.

Dugotrajan neodlazak u ordinaciju često za posljedicu ima infekciju pulpe, tj. “živca” zuba, što za sobom onda povlači teže liječenje i više posjeta stomatologu.

Kako stomatolog prepoznaje karijes?

Karijes se dijagnosticira na temelju kliničkog pregleda, a dodatno se može potvrditi pomoću rentgenskih snimki (ortopana ili zagriznih snimki) kako nebi došlo do predvidivosti određenih stanja, koja mogu biti asimptomatska, a dovesti do velikih oštećenja zubnih struktura.

Naravno sve zavisno o veličini karijesa, odnosno defekta nakon uklanjanja karijesa, zubi se mogu dograditi direktnim i indirektnim ispunima, inlay , onlay/overlay ili krunicama (navlakama) djelomičnim ili potpunim.

Prednost direktnih ispuna je jednostavnost postupka, uglavnom jednoposjetni tretman i niža cijena rada, dok je kod velikih oštečenja bolja upotreba indirektnih radova jer se na taj način bolje dugoročno štiti struktura zuba.

Što su bijele plombe?

Bijele plombe su staklenoionomerni cementi i kompozitne smole, odnosno organske smole na bazi Bis-GMA ili UDMA smola punjenje anorganskim nano punilima, koje se vežu postupkom polimerizacije, bilo svjetlosno i/ili kemijski (autoplimerizacijom).

Iako je mehanizam pripreme površine zuba i načina polimerizacije različit za oba materijala, moguća je i kombinacija tih materijala jer su zbog svoje prirode slični.

Za razliku od amalgamskih ispuna, tzv. crnih plombi, koje se na zub mehanički vežu i zahtjevaju preventivno proširenje, a samim time i veća ostećenja zuba neovisno o veličini karijesa, kompozitni i staklenoionomerni ispuni se kemijski, odnosno adhezivno vežu za strukturu zuba čime izbjegava suvišno uklanjanje zubne strukture.

Postupak ugradnje plombe

Uobičajeni postupak se sastoji od ovih koraka:

1. Lokalna anestezija  – uklanja bol i nelagodu
2. Uklanjanje karijesa cakline pomoću dijamantnih svrdala
3. Uklanjanje karijesa dentina s karbidnim svrdlima
4. Provjera zaostalog karijesa pomoću karijes detektora
5. Izolacija zuba koferdamom radi što bolje izolacije zuba
6. Jetkanje ili kondicioniranje površine zuba – kako bi se postigla maksimalna buduća povezanost plombe i postojećeg zuba
7. Nanošenje adheziva i svjetlosna polimerizacija lampom (intezivno plavo svijetlo)
8. Nanošenje kompozita u slojevima radi što bolje adaptacije materijala na rubove
9. Završna obrada i poliranje.

Cijena bijele plombe

Cijena bijele plombe ovisi i više faktora. Glavni je način izrade, on može biti direktan ili indirektan. Kada situacija u ustima to dozvoljava uvijek radimo direktan ispun jer je on povoljniji i brži.

Kod velikih oštećenja, odnosno kad nije moguće postići dugotrajni željeni učinak direktnim pristupom, sugeriramo izradu indirektnih ispuna, koji su incijalno skuplji, no ujedno  jamče i duže trajanje za pacijenta.

Koliko traju bijele plombe i kada ih zamjeniti

Procjenjeni vijek trajanja bijelih plombi je 5-10 godina, zavisno o veličini ispuna, oralnoj higijeni, prehrambenim navikama, redovitim uživanjem u kiselim napitcima (limunade ili gaziranim kiselim pićima), pacijentovim žvačnim silama te mogućim parafunkcijskim navikama, poput bruksizma koji dovodi ubzanog trošenja materijala jer stvaraju opterećenja koja su višestruko veća od normalnih žvačnih sila.

Ako se primjeti da plombe imaju promjenjene rubove, zapinju prilikom korištenja zubnog konca ili dolazi do zaostajanje hrane između zubi, najbolje se što ranije uputiti u stomatološku ordinaciju kako ne bi došlo do daljnjeg rasta karijesa i veće štete za pacijenta.

AUTOR :